Jump to content

Pukla grana


frenchkey

Recommended Posts

Pa ne baš tako skoro...nebi trebalo. Moj coupe 1.6e (90 ks) je bio '98 godište...ganjan i kod mene i kod prijašnjih vlasnika...130000 km na grbači...i grana je pukla mislim 2004. godine. Dakle...6 godina i 130-ak tisuća. Nemam pojma koliko sad ima Logan...ali nema tu pravila, a i lako se danas nađe neka alternativa, kad se meni to desilo još nisam bio na ovom forumu, imao sam 56k modemsku vezu s netom, nisam poznavao nikog tko dila rabljenim dijelovima za Renault...pa sam kupio skupu Supersprintovu granu od inoxa. Danas bi priča bila drukčija...sve stane u parsto kuna i zamjeni se doma s priručnim alatom za pola sata ako se pri skidanju pržunjeri ne izvidaju iz glave...a ako se izvidaju i počne curiti antifriz onda 45 minuta, haha.

Ima...od Supersprinta...za 3000+ kuna...inox...ali ne preporučam, meni je i ta pukla.

za te pare ( 3x manje ) bolje da upase od sporta, ne puca a grana je odlicna...

Edited by Dinnek
Link to comment
Share on other sites

  • Replies 134
  • Created
  • Last Reply

Top Posters In This Topic

  • frenchkey

    43

  • SOVA

    15

  • Coupe RS

    14

  • filiplolic

    6

Top Posters In This Topic

Posted Images

za te pare ( 3x manje ) bolje da upase od sporta, ne puca a grana je odlicna...

Nemoguće je upasati od sporta na Energy mašine...kod nas je bila do kabine a njemu je do kilera.

Link to comment
Share on other sites

Nemoguće je upasati od sporta na Energy mašine...kod nas je bila do kabine a njemu je do kilera.

nemam pojma, ako je tako onda nis... :dobroje:

Link to comment
Share on other sites

nemam pojma, ako je tako onda nis... :dobroje:

Al bi ju zato SOVA mogao probati upasati na 1.6 16v...a pošto je grana bolje izrađena i cijevi su većeg unutarnjeg promjera možda bi i isplivao koji ekstra konjić ili njutnmetar iz te mašine. A cijena je stvarno smiješna, praktički besplatno...

a dok sam ja reko nis a :mad::zubo:

Ma šta si ti reko... :zubo::plazi:

:lool:

Link to comment
Share on other sites

jel se grana skida da bi se zavrarila?

Da...skida se i zavidaje se za neki malo deblji komad željeza jer će se inače pri varenju iskriviti pa sredina brtvi dobro a krajevi slabo i treba jako stezati.

...skidanje grane i vraćanje nazad je po ure posla.

Link to comment
Share on other sites

Šta ti to kažeš CoupeRS, idem vidit ko to prodaje...misliš da bi bolje disala mašina a? triba li na kakva podešavanja nakon toga ići?

Link to comment
Share on other sites

Može se sivi lijev (giza) varit (iako mu je loša zavarljivost) samo šta ljudi ne znaju. Prijatelju na grani od turbaka je bila zavarena rupa promjera centimetar (ili više) i nije puštalo.

Ako se plinski zavaruje, dodatni materijal je šipka sivog lijeva. Ako se elektrolučno (sa elektrodama) onda može više toga: šipkama sivog lijeva uz predgrijavanje, elektrode od čelika (najbolje bazične), monela ili nikla (čak i bakrenim elekrodama, a može se i tvrdo lemit sa srebrnim lemom)

evo jedan c/p da ne pišen više

Postupci (načini zavarivanja SL)

1. U toplom ili polutoplom stanju. Cijeli se predmet se zagrijava na 580 - 600 (ponekad i do 800) oC. Ako se zagrijava samo dio uz zavareni spoj, tada se predgrijavanje vrši na 300 - 400 oC i naziva se polutoplo zavarivanje. Polutoplo zavarivanje se dopušta za odljevke jednostavne konfiguracije.

2. U hladnom stanju, kada se ne predgrijava predmet.

Zavarivanje SL u toplom i polutoplom stanju.

Najbolji rezultati zavarivanja SL se postižu ako se predmet zagrije na 580 - 600 oC. Zagrijavanje se vrši u nekoj peći, obično provizornoj, koja održava temperaturu predgrijavanja tijekom zavarivanja. Zagrijavanje predmeta na temperaturu predgrijavanja mora biti dovoljno sporo, da se izbjegnu razlike u temperaturama pojedinih mjesta odljevka. Razlike u temperaturi uzrokuju temperaturna naprezanja, a posljedica mogu biti pukotine ili lom po čitavom presjeku komada. Dopuštena brzina zagrijavanja ovisi o složenosti odljevka. Za složene odljevke kakovi su napr. blokovi motora, s tankim i debelim stijenkama brzina zagrijavanja treba biti napr. 10 - 15 oC/h što će zahtijevati vrlo dugo vrijeme zagrijavanja na 600 oC (39 h). Svakako bi za komplicirane odljevke brzina zagrijavanja trebala biti najviše 40 oC/h.

Predmet predgrijan na 600 oC se pokrije izolacijom, a samo se mjesto zavarivanja ostavi pristupačno, jer predmet isijava toplinu i zavarivač bi teško mogao raditi. Izolacija i štedi energiju, te se postiže brže zagrijavanje na temperaturu predgrijavanja. Nakon završetka zavarivanja predmet se treba što sporije hladiti; istom brzinom kao i pri zagrijavanju. Ako tijekom zavarivanja predmet nije bio jednoliko zagrijan, tada ga treba jednoliko zagrijati na temperaturu za popuštanje zaostalih napetosti, 650 oC, pa sporo hladiti, napr. 15 oC/h. Sporo hlađenje se može postići hlađenjem u peći, ako je masa predmeta i peći dovoljno velika. Za predmete, koji nisu kompliciranog oblika (rebra za ukrućenja, tanke i debele stijenke na istom predmetu) i hlađenje kao i zagrijavanje mogu biti znatno brži.

Ako je odljevak jednostavnog oblika i kontinuiranog presjeka (napr. cijev), tada se može samo lokalno zagrijati mjesto zavarivanja ili navarivanja, jer će biti omogućeno istezanje i stezanje pri zagrijavanju, zavarivanju i hlađenju. U ovom slučaju je moguće odljevak predgrijati samo lokalno, po opsegu, pa se ovakav postupak zavarivanja naziva u "polu toplom stanju"

U toplom stanju se može zavarivati elektrolučnim ili plinskim postupkom zavarivanja.

Dodatni materijal za zavarivanje u toplom ili polutoplom stanju je također sivi lijev sastava (%): 3.0-3.6 C, preko 3.0 Si, 0.5 - 0.8 Mn, najviše 0.6 P, najviše 0.1 S.

Može se uočiti visok sadržaj Si u odnosu na osnovni materijal, koji treba osigurati potpuno izlučivanje grafita u zoni taljenja. Debljina šipki dodatnog materijala je 4-12mm, a za elektrolučno zavarivanje i do 20 mm. Presjek je okrugli, kvadratni, pravokutni ili trapezni. Šipke su pune ili imaju žlijebove s topiteljima, koji olakšavaju prečišćavanje kupke ili stabiliziraju električni luk kod elektrolučnog zavarivanja.

Iste šipke se u principu mogu koristiti i za plinsko i elektrolučno zavarivanje. Jakost struje kod elektrolučnog zavarivanja se kreće pd 180 A za šipku-elektrodu 4 mm promjera, pa do 1000 - 1500 A za promjer 20 mm. Veličine sapnica (dizni) za plinsko zavarivanje se kreće od malih do najvećih za najdeblje šipke. REL zavarivanje se može provoditi i ugljenim elektrodama uz dodatni materijal-šipke.

Poznata je i primjena elektrodnih žica s jezgrom za automatsko i poluautomatsko zavarivanje i navarivanje SL u zaštiti CO2. Sastav depozita se može postići po želji.

Toplo zavarivanje uz visoko predgrijavanje, kada SL može izdržati deformacije omogućava postizanje kvalitetnog homogenog spoja, bez pukotina. Također, sporo hlađenje kupke, a kasnije zavara skupa s odljevkom rezultirat će u kvalitetnom zavarenom spoju bez pukotina.

Hladno zavarivanje

Vrlo često nije moguće iz raznih razloga zavarivati SL u toplom stanju: velik predmet, fino obrađene površine s tolerancijama, veliki troškovi..., pa se zavarivanje vrši u hladnom stanju i to samo REL postupkom zavarivanja.

Dodatni materijal - elektrode za hladno zavarivanje SL su bitno različite od sastava SL. Koriste se ove vrste:

1. Obična nelegirana elektroda bazična, kisela...

2. CrNi visolegirana

3. Monel (67 % Ni, 33 % Cu)

4. Ni

5. Fero-nikl (50 % Ni, 50 % Fe)

Za postizanje nepropusnih zavarenih spojeva preporučavaju se različite izvedbe prema slici 2. Monel, Ni i CrNi elektrode su skupe, pa se nastoje koristiti jeftine nelegirane elektrode gdje god je to moguće.

tii107.jpg

Kod hladnog zavarivanja treba osigurati da predmet ostane što hladniji i da se ne nagomilavaju zaostale napetosti. Zato se preporučavaju napr. kratki zavari 15-20 mm za monel elektrode i 40-60 mm za obične nelegirane elektrode. Time se ujedno može udovoljiti zahtjevu da nakon ohlađivanja dijela zavara temperatura mjesta na kojem se nastavlja zavar ne treba biti viša od 70 oC. Jednostavna kontrola ove temperature je držanje ruke na mjestu kontrole. Ruka može izdržati još tu temperaturu. Da se izbjegnu visoka zaostala naprezanja i loklno zagrijavanje treba zavarivati kratke zavare, primjenjivati rakov korak, zavarivanje na preskok i mijenjati mjesto zavarivanja.

Za smanjenje sila stezanja preporučuje se primjena čekićanja zavara

Image675.gif

Link to comment
Share on other sites

2 R5_ST: ako to ekipa u splitskom škveru ne može zavarit onda niko ne može. Na stranu neozbiljnost većine radnog kadra tamo - ali stručnost i iskustvo im ne može niko osporit.

2 SOVA: čuj, nemam pojma, tribalo bi probat, čuj se s Dinnekom. Ako ti fizički paše i ako nije puno drukčija onda je ok, ako ju fizički upašeš onda ništa drugo ne trebaš podešavati. Ja sam na 1.6e stavia SS-ovu inox granu i auto je dobia dosta, ništa drugo nije trebalo dirati.

Link to comment
Share on other sites

Posla sam Dinneku mail pa ću vidit šta kaže, a ja ću svoju za vikend poslikat i izmjerit pa nek on usporedi sa svojom...a možda je na mom tvornički ka ta njegova??

Link to comment
Share on other sites

njet njet..hehe.. ništa baš kad poslikam stavim ode pa da mi date savjete..

Link to comment
Share on other sites

2 R5_ST: ako to ekipa u splitskom škveru ne može zavarit onda niko ne može. Na stranu neozbiljnost većine radnog kadra tamo - ali stručnost i iskustvo im ne može niko osporit.

Normalno da mogu, dragi je varioc iz škvera varija downpipe od gize :dobroje:

Link to comment
Share on other sites

ako to ekipa u splitskom škveru ne može zavarit onda niko ne može. Na stranu neozbiljnost većine radnog kadra tamo - ali stručnost i iskustvo im ne može niko osporit.

ako je ovo istina po tvom bi trebalo reči da su ustvari oni nesposobni.. nije ni čudno da onda škverovi propadaju.

zavarivanje gusa nije popularno zbog samih karakteristika maretijala al da se nemože je glupost..

pronađe se pokoji stari majstor koji to zna i odradi kvalitetno..

kvalitetno zavaren gus može držati jako dugo.. ustvari imam komad varen a podnosi sve prilike i neprilike več 10ak godina i to varen na točki največeg opterečenja..

:dobroje:

Link to comment
Share on other sites

ako je ovo istina po tvom bi trebalo reči da su ustvari oni nesposobni.. nije ni čudno da onda škverovi propadaju.

zavarivanje gusa nije popularno zbog samih karakteristika maretijala al da se nemože je glupost..

pronađe se pokoji stari majstor koji to zna i odradi kvalitetno..

kvalitetno zavaren gus može držati jako dugo.. ustvari imam komad varen a podnosi sve prilike i neprilike več 10ak godina i to varen na točki največeg opterečenja..

:dobroje:

Coupe je samo kudio organizaciju posla,,,a majstore hvali jer im se nemože osporit iskustvo definitivno :dobroje:

Link to comment
Share on other sites

Coupe je samo kudio organizaciju posla,,,a majstore hvali jer im se nemože osporit iskustvo definitivno :dobroje:

Upravo tako...majstora definitivno ima i to je stara garda koja je naučila zanat i imaju iskustvo u poslu. Kudim samo način na koji se radi, pogotovo je to uočljivo kod ljudi srednje i starije dobi, naročito kad su pred penziju. Tko god je radio u nekoj većoj firmi koja korjene vuče još iz bivšeg sistema znat će na šta mislim.

Link to comment
Share on other sites

Evo mene opet. Pošto mi ta pukotina još ne pušta, može li se to elektrodom variti bez da skidam granu? Ako triba predgrijati granu malo ga provozam na 5-6000 o/min u drugoj :bigl:

Link to comment
Share on other sites

mozes, ali kao sto su ti rekli, slabo je zavarljiv i pazi na tehniku varenja: pri uspostavljanju luka ne pikaj, nego kreni s neke visine i "povuci" po metalu, drzi elektrodu pod kutem od 80-90° , kada prekines luk, prekini ga u smjeru gotovog vara, razmak elektrode od metala tokom varenja treba biti 50-100% od promjera elektrode... nije bas jednostavno... di je jos deformiranje pri varenju... ne preporucam REL-om to radit, TIG bi bio bolji

EDIT: joj pardon, nisam vidio dal mozes bez skidanja grane... BOLJE NEMOJ!

Link to comment
Share on other sites

Upravo tako...majstora definitivno ima i to je stara garda koja je naučila zanat i imaju iskustvo u poslu. Kudim samo način na koji se radi, pogotovo je to uočljivo kod ljudi srednje i starije dobi, naročito kad su pred penziju. Tko god je radio u nekoj većoj firmi koja korjene vuče još iz bivšeg sistema znat će na šta mislim.

it's OK

upravo i ja to kažem.. možda sam malo krivo sročio post. :dobroje:

Link to comment
Share on other sites

mozes, ali kao sto su ti rekli, slabo je zavarljiv i pazi na tehniku varenja: pri uspostavljanju luka ne pikaj, nego kreni s neke visine i "povuci" po metalu, drzi elektrodu pod kutem od 80-90° , kada prekines luk, prekini ga u smjeru gotovog vara, razmak elektrode od metala tokom varenja treba biti 50-100% od promjera elektrode... nije bas jednostavno... di je jos deformiranje pri varenju... ne preporucam REL-om to radit, TIG bi bio bolji

EDIT: joj pardon, nisam vidio dal mozes bez skidanja grane... BOLJE NEMOJ!

kažu gore u postovima da se komad učvrsti na neki drugi komad željeza kako nebi došlo do deformacije. Di ćeš boljeg učvršćenja nego za mjesto gdje treba i biti, tj. za glavu. Ne vidim razlog za skidanje. Možeš to malo pojasnit? I nebih to ja osobno vario nego netko tko se bolje kuži...Čak je jedan kolega naveo da mu je puklo nakon varenja, pa da je drugi puta vario na motoru i da je ispalo OK

Link to comment
Share on other sites

Ne vidim razlog za skidanje.

Ako budeš vario dok je grana na motoru:

1. moraš odšarafiti barem jednu klemu s akumulatora dok se vari, poništava se memorija radia, možda bude nemirno radio nakon toga dok se ne naštima itd...

2. kad se vari onda se stvaraju iskre, sve prska okolo, komadi vrućeg metala i materijal s elektrode leti posvuda po motornom prostoru, pada di ne treba...

3. nisi siguran jel pukotina samo tamo gdje si uočio da je ili je možda isto tako i pokoja pukotina s unutarnje strane, do motora...kod mene smo varili s obje strane

4. ako ne skineš granu onda ne možeš vidjeti kako je ispao var iznutra, jel možda djelomično prepriječio koji ispušni kanal ili će ti komadi od varenja otići put katalizatora

Link to comment
Share on other sites




×
×
  • Create New...

Important Information

Renault-klub.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti i prikaza sustava oglašavanja. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfiguritati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Koristeći se ovom web stranicom, pristajete na opće uvjete te pravila ponašanja.