Upozorenje-akumulator

[megane_dci]

Uglavnom kada krepa akumulator (znaci nije ispraznjen nego je krepao)

Dodje do velikog povecanja otpora, akumulator se grije, a alternator puni normalno i uglavnom i vecim naponom jer nema tu akumulatora da ga on "koci"

 

 

Ova ti recenica jednostavno ne drzi vodu i koci se sa strukom. Uzmi samo u obzir najosnovniji zakon u elektrotehnici, Ohmovo zakon I=U/R. Da dolazi do velikog povecanja otpora struja punjenja bi bila mala, a upravo nusprodukt protjecanja struje je zagrijavanje o kojem pricas.

 

Sto se tice ovog post od "klinca" upravo sam ga procitao i koliko vidim i on ti je napisao da je idealan napon punjenja 14-14,4V

[MilosB]

Uzmi konstantan izvor struje (npr 12V ispravljac), na njega stavi otpor od 10ohm i izmjeri napon izmedju vodova, i onda uzmi otpornik od 1kohm i izmjeri sada napon izmedju polova. S time da nemoj uzeti neki ispravljac od 1kW nego neki mali...

Sto je veci otpor to je manja struja kroz otpornik, to je manja snaga ( V*A tj W ), te manji pad napona na izvoru

A to da se vise grije je zbog unutarnjeg "kratkog spoja"

[megane_dci]

Kolega mjesas kruske i jabuke, napon i struja su dvije odvojene velicine. Valjda si mislio na konstantni napon od 12V. 

Da li znas sto je uopce kratki spoj? Kratki spoj je strujni krug u kojem nema otpora, odnosno otpor cijelog strujnog kruga je otpor zice (priblizno nula). Vracam se opet na ohmov zakon I=U/R, neka velicina podjeljena sa 0 je beskonacna, znaci struja kratkog spoja je ekstremno velika i zbog toga se akumulator enormno zagrije i zbog kemijski procesa u njemu (sto ce kemicari bolje znati) napuhuje i u nekim situacijama puca.

 

Sazetak svega je ukoliko dođe do proboja u samom akumulatoru odnosno kratkog spoja njegov se otpor smanjuje, propocionalno tome njegova se struja punjenja  povecava, a napon na samom akumulatoru se smanjuje.

 

Uostalom pad napona u krugu u kojem je KS je 0, samo sta akumulator gotovo nikad nije u KS cijeni, nego samo probije neka od celija.

[usrmaatre]

Kemijski procesi:

 

Olovni akumulator sastoji se od jednog ili više članaka, koji sadrže dvije olovne ploče (elektrode; katodu i anodu), uronjenih u vodom razrijeđenu sumpornu kiselinu (elektroliti) priklađenih koncentracija (najčešće 38%-tna).

Najčešće su u uporabi olovni akumulatori, koji daju napon od 2 V po ćeliji. Budući da vozila imaju instalaciju za napon 12 V, to se u akumulator ugrađuje šest serijski povezanih ćelija, pa se njihovi naponi zbrajaju.

Često se mjesto dviju ploča, radi većega kapaciteta, upotrebljavaju dva sloga ploča.

Samopražnjenje punoga akumulatora je ~1% dnevno, specifična energija 20-35W•h/kg, učinkovitost  0,75-0,85, a trajnost od dvije do više od 10 godina.

Način rada (punjenje i pražnjenje)

Stajanjem u sumpornoj kiselini olovne se ploče prevlače na površini slojem olovnog sulfata (PbSO₄).
Pri punjenju akumulatora slijedom složenih elektrokemijskih reakcija s elektrolitom, olovni sulfat na pozitivnoj ploči (anodi) oksidira u olovni dioksid (PbO₂), a na negativnoj se ploči (katodi) reducira u metalno olovo. Punjenje akumulatora traje sve dok se na elektrodama ne potroši sav olovni sulfat. Ako se tada ne prekine dovođenje električne struje, nastaje elektroliza vode (oslobađaju se plinovi vodik i kisik). Istovremeno, povećava se koncentracija sumporne kiseline (H₂SO₄). Nakon punjenja elektrode su postale različite pa su zajedno s elektrolitom galvanski članak s nazivnim naponom 2 V.

Ako se na akumulatoru priključi trošilo, kemijska se reakcija odvija u obrnutom smjeru i pretvara se u električnu, a u akumulatoru struja teče u smjeru suprotnom od smjera tijekom punjenja. Pri pražnjenju se odvija suprotan proces, stvarajući napon na elektrodama visine oko 2 V. Pri pražnjenju na objema elektrodama nastaje olovni sulfat(PbSO4), a u elektrolitu voda. Tako su u praznom akumulatoru obje elektrode jednaka kemijskog sastava, a elektrolit je rjeđi. Ukupna se reakcija može opisati reverzibilnom jednadžbom:

PbO₂ + 2 H₂SO₄ + Pb <--> 2 PbSO₄ + 2 H₂O

Kada se isprazni, akumulator se može ponovno napuniti. Korisnost je olovnog akumulatora 0,7 do 0,8.

 

 

Edited July 30, 2014 by usrmaatre

[MilosB]

Otpor akumulatora je inace 25 mOhm (mili ohm)

Kad udje aku u kratki spoj (tajedna celija) , dolazi do povecanja otpora (suprotno nekoj normalnoj logici) jer dolazi do nekog kemijskog procesa usled zagrevanja...

Isto tako se otpor povecava kada dolazi do stvaranja oksida na plocicama pa se on razbija onom desulfalizacijom...

[usrmaatre]

Otpor akumulatora je inace 25 mOhm (mili ohm)

Kad udje aku u kratki spoj (tajedna celija) , dolazi do povecanja otpora (suprotno nekoj normalnoj logici) jer dolazi do nekog kemijskog procesa usled zagrevanja...

Isto tako se otpor povecava kada dolazi do stvaranja oksida na plocicama pa se on razbija onom desulfalizacijom...

Problem nastaje kad akumulator više nije u stanju biti niti galvanski članak (pražnjenje), a ni elektrolizni (punjenje) zbog nemogućnosti oksidacije PbSO4 u PbO2 i redukcije PbO2 u PbSO4. Desulfatizacija je "šarena laža" što bi naši stari rekli jer ju je gotovo nemoguće provesti.

Edited July 30, 2014 by usrmaatre

[megane_dci]

Otpor akumulatora je inace 25 mOhm (mili ohm)

Kad udje aku u kratki spoj (tajedna celija) , dolazi do povecanja otpora (suprotno nekoj normalnoj logici) jer dolazi do nekog kemijskog procesa usled zagrevanja...

Isto tako se otpor povecava kada dolazi do stvaranja oksida na plocicama pa se on razbija onom desulfalizacijom...

 

Otpor akumulatora je inace 25 mOhm (mili ohm)

Kad udje aku u kratki spoj (tajedna celija) , dolazi do povecanja otpora (suprotno nekoj normalnoj logici) jer dolazi do nekog kemijskog procesa usled zagrevanja...

Isto tako se otpor povecava kada dolazi do stvaranja oksida na plocicama pa se on razbija onom desulfalizacijom...

 

Ok, imamo razlicita stajalista. Ajde onda mi objasni kako to dolazi do "nekog kemijskog procesa" usljed zagrijavanja? Odnosno zanima me tko to zagrijava sumpornu kiselinu i olovne ploce?? 

Sumpornu kiselinu i olovne ploce moze zagrijati iskljucivo prolazak struje, ako se prilikom KS njegov otpor poveca (kako ti tvrdis) sta se desava sa strujom??

[usrmaatre]

Ok, imamo razlicita stajalista. Ajde onda mi objasni kako to dolazi do "nekog kemijskog procesa" usljed zagrijavanja? Odnosno zanima me tko to zagrijava sumpornu kiselinu i olovne ploce?? 

Sumpornu kiselinu i olovne ploce moze zagrijati iskljucivo prolazak struje, ako se prilikom KS njegov otpor poveca (kako ti tvrdis) sta se desava sa strujom??

Nema egzotermnog kemijskog procesa, akumulator se zagrijava isključivo zbog prolaza struje.

[Med0]

Pa vidi se da je samo prepisivao s pola mozga. Najveći bullshit u onom c/p je to da akumulator treba povremeno nadopunjavati jer alternator nikad ne napuni akumulator do kraja osim u dugim relacijama. To je takva glupost da to ne mogu dovoljno naglasiti.

 

U mom Cliu 1.2 16V je Valeo 437373 koji daje max 95A struje i minimalno 30A u leru pri naponu 14V. Ukoliko trošila ne cuclaju 30A on će jednostavno isporučiti onoliko koliko trošila traže, a regler će držati 14V napon. Svjetla, kompjuter i električni sustavi vuku uzmimo 10A što znači da alternator ima još 20A lufta za puniti akumulator u leru!

 

Anlaser vuče oko 100-110A struje prilikom startanja auta koji traju oko 2sec. Kad se primjeni osnovna matematika i izračunaju Wh (ili bolje watt sekunde) koji se potroše prilikom startanja auta dobiju se tako smiješne brojke da ispada da akumulator nadoknadi kapacitet praktički dok vežeš pojas na leru i vračaš sjedalo u položaj prije nego ga je žena vozila.

 

I da, akumulatori u autima su izrazito otporni na prepunjavanje pogotovo uzevši u obzir druge tipove baterija. Potpuno pražnjenje ih pak uništava. U Lidlu je bilo za 160kn kupiti mikroprocesorski kontroliran punjač akumulatora koji sam regulira valni oblik i tip punjenja ovisno o tipu i stanju akumulatora i autoamtski daje udarnu struju za duboko ispražnjene auto i moto akumulatore, a bio je velika kao malo veći adapter za laptop.

[frenchkey]

Pa vidi se da je samo prepisivao s pola mozga. Najveći bullshit u onom c/p je to da akumulator treba povremeno nadopunjavati jer alternator nikad ne napuni akumulator do kraja osim u dugim relacijama. To je takva glupost da to ne mogu dovoljno naglasiti.

 

U mom Cliu 1.2 16V je Valeo 437373 koji daje max 95A struje i minimalno 30A u leru pri naponu 14V. Ukoliko trošila ne cuclaju 30A on će jednostavno isporučiti onoliko koliko trošila traže, a regler će držati 14V napon. Svjetla, kompjuter i električni sustavi vuku uzmimo 10A što znači da alternator ima još 20A lufta za puniti akumulator u leru!

 

Anlaser vuče oko 100-110A struje prilikom startanja auta koji traju oko 2sec. Kad se primjeni osnovna matematika i izračunaju Wh (ili bolje watt sekunde) koji se potroše prilikom startanja auta dobiju se tako smiješne brojke da ispada da akumulator nadoknadi kapacitet praktički dok vežeš pojas na leru i vračaš sjedalo u položaj prije nego ga je žena vozila.

 

I da, akumulatori u autima su izrazito otporni na prepunjavanje pogotovo uzevši u obzir druge tipove baterija. Potpuno pražnjenje ih pak uništava. U Lidlu je bilo za 160kn kupiti mikroprocesorski kontroliran punjač akumulatora koji sam regulira valni oblik i tip punjenja ovisno o tipu i stanju akumulatora i autoamtski daje udarnu struju za duboko ispražnjene auto i moto akumulatore, a bio je velika kao malo veći adapter za laptop.

naravno da sam ga kupio, 150 kn